Novi naslovi u Biblioteci Poezije i Biblioteci Poezije plus

knjige

U Biblioteci Poezije Hrvatskog društva pisaca izašla su tri nova naslova - knjige poezije "Dva kruga, jedna tuga" Davora Mandića i "Lampedusa, splav meduza" Sanjina Sorela te knjiga "Suvremeno hrvatsko pjesništvo u dva glasa (intervjui u Poeziji 2005-2020)“ koju je priredio Ervin Jahić.

----

 

Davor Mandić, “Dva kruga, jedna tuga” (HDP, Zagreb, 2021) 
Urednica: Monika Herceg
srpanj 2021.
Cijena: 90 kn

Knjiga Davora Mandića "Dva kruga, jedna tuga" svojevrsni je nastavak istraživanja poetike koju je autor već ranije započeo u knjizi "Mostovi", s produbljenjem u emotivne pejsaže i motive. Tako u već ranije prepoznatom prvijencu on
zahvaća jezikom različite dubine; njegov jezik alat je koji kopa, ruje i prebacuje poput samouvjerene motike i naprosto se igra. Upravo isto događa se i s ovom knjigom, koja teži sada i nekim drugim potragama, postavljajući prije svega jedno u kontekst dvojine odnosa. Zato je moguće reći da je ovo i ljubavna knjiga. Upravo emocionalna komponenta, uz ludičku, značajna je za novu knjigu Davora Mandića, kojom on upire pogled u dostupan obzor svijeta, ali i samog sebe. Mandić, inače i prozaik, majstor je promatranja i pronalaženja onih velikih sitnica, ako iskoristimo taj za poeziju najbitniji oksimoron. Visoka osviještenost forme i kozmička širina jezičnog izraza ovu poeziju čine estetski i konceptualno promišljenom, iako je moguće u svakom trenutku svaku pojedinu pjesmu izdvojiti iz cjeline i razmatrati je kao samostalni mikrokozmos. Davor Mandić samosvjestan je i već izgrađen autor koji se oslanja na pročitano, ali ne pada ni pod čiji utjecaj niti je nalik trenutnoj poetskoj produkciji, a ova zbirka pjesama samo je potvrda njegovog autentičnog glasa.

Monika Herceg

 

-----

Sanjin Sorel, "Lampedusa, splav meduza"
Urednik: Ervin Jahić
srpanj 2021.
cijena: 90 kn


Baš kao i u prethodnim knjigama, Sanjin Sorel – i u predmetnom, i u formalnom smislu – iskušava granice pjesme. Neprekidno mijenjajući stilove i poetike, ne zaustavljajući se na već dosegnutom – u nečemu nam je, međutim, poznat, štoviše isti: ostaje tvrdokorno vjeran poetskom eksperimentu. Uključujući, naravno, i zamke koje svaka radikalnost nužno podrazumijeva pri recepciji.
Lampedusa. Splav meduza postmodernistička je poema, po mnogim karakteristikama jedinstvena u suvremenoj hrvatskoj poeziji. U njezinu je fokusu utapanje tisuća nevinih ljudi koji bježe od rata i jalova, isprazna rasprava o stoljećima europske umjetnosti i kulture. Sukob je to prirode i kulture, borbe za goli život i uživanja u njegovim ljepotama. Pišući o dvostrukim standardima, kolapsu morala i lažne slike univerzalnih vrijednosti, Sorel ne štedi nikoga, pa ni sebe.
Krećući se poetikama neoavangarde, u ovoj temeljno manirističkoj knjizi autor ispisuje čitav katalog jezičnih iskustava. Čitamo, naime, primjere neodadaizma, nadrealističkih postupaka, konkretizma i vizualnoga pjesništva, nailazimo na poigravanje patetikom, na konceptualizaciju odnosa umjetnosti i njezina stvaranja u "postkolonijalnom" svijetu. Autor se obilato koristi ironijom, inter/meta(tekstualnošću), a reference se kreću u smjerovima kako visoke, tako i popularne kulture, što će, u konačnici, polučiti knjigom koja ispisuje Razliku. U svojevrsnom jezičnom, poetičkom, konceptualnom Babilonu strukturni kaos ove knjige analogan je raspadnutoj slici jedne utopije u koju smo neko vrijeme vjerovali – onoj o postpovijesnome svijetu.

Ervin Jahić

------

SUVREMENO HRVATSKO PJESNIŠTVO U 2 GLASA
Intervjui u Poeziji 2005. - 2015.

 
Nakladnik: Hrvatsko društvo pisaca
Biblioteka Poezije Plus
Urednik: Ervin Jahić
lipanj, 2021.
cijena: 150.00 kn
 
 
 Iz uvodne riječi priređivača:
Ovakve knjige su rijetke a korisne, one daju novi pogled,
otvaraju nove perspektive, produbljuju svoj predmet intenzitetom
asocijacija, intuicija, (samo)refleksija. One su i autoslike i heteroslike.
One nas svojom dijalogičnošću motiviraju da im se pristupi
na kritičkosudionički način. Treba li uopće reći da nema
dijaloga bez drugoga?
Ovakve knjige su i alternativna povijest pjesništva ili barem
povijest iznutra, „izgovorena sobom.“
U ovoj knjizi tematiziraju se ključni pojmovi pjesništva:
pitanja njegove naravi, poetika, modusa, strategija, prijepora,
ideja… sve što, bachelardovski shvaćeno, podrazumijeva blagodat
iskustva pri izranjanju nečega novog, iznenadnog izrona
pjesničkoga jezika na površinu.
U trenucima kada je ozbiljan govor o hrvatskom pjesništvu
povlastica nekoliko još neupokojenih, koji se protive neredu
i nemoći opisa sustava pjesništva na hrvatskom jeziku,
u trenucima kad se ofrlje i odoka procjenjuju pojedinačni
ulozi, u vremenu klanovskih konstrukcija koje „preuređuju“
našu književnu stvarnost i ne mare za elementarnu aksiologiju,
ovakve knjige otpor su unitarizaciji i obezličenosti pjesničkoga
polja.
 
Knjiga sadrži razgovore s Delimirom Rešickim, Zvonimirom Mrkonjićem, Miloradom Stojevićem,
Milom Stojićem, Seadom Begovićem, Gordanom Benić, Ivanom Rogićem Nehajevim, Branimirom
Bošnjakom, Cvjetkom Milanjom, Sonjom Manojlović, Brankom Malešom, Nikicom Petrakom,
Petrom Gudeljom, Zoranom Kršulom, Dragom Štambukom, Lukom Paljetkom, Krešimirom Bagićem,
Borbenom Vladovićem, Antom Stamaćom, Jakšom Fiamengom, Igorom Zidićem, Draženom Katunarićem, 
Miroslavom Mićanovićem, Brankom Čegecom, Slavkom Jendričkom, Branislavom Glumcem, Vesnom
Bigom i Tonkom Maroevićem.

Ervin Jahić